Zagrebački gitaristički kvartet održat će dva koncerta u Zagrebu:
# 29. veljače 2008: Zagreb, Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, 19 h. Koncert za Hrvatsko-austrijsko društvo za njegovanje kulturnih i gospodarskih odnosa
# 12. ožujka 2008: Zagreb, Pasionska baština, Crkva sv. Katarine, 20 h
Program: Ave Crux, spes unica!
Georg Friedrich Händel: Suita br. 5 u E-duru, HWV 430 (Prélude-Allemande-Courante-Air)
Jean-Philippe Rameau: Gavotte et 6 doubles
Johann Sebastian Bach:
Contrapuncti 1 & 4 iz Die Kunst der Fuge, BWV 1080
Preludiji i fuge: g-mol (BWV 578), C-duru (BWV 531), G-dur (BWV 541), G-dur (BWV 550)
U repertoaru Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta temeljno mjesto pripada djelima baroknih skladatelja u obradama Ante Čaglja. Tradiciju obrađivanja Bachovih djela za gitaru solo - prvenstveno suitâ za lutnju i violončelo, te violinskih sonata i partita - započeo je još Španjolac Francisco Tárrega (1852-1909). No, za razliku od tadašnjih romansiranih tumačenja baroka - trenda koji su slijedili i drugi glazbenici, ali su ga gitaristi zbog niza razloga najdulje zadržali - Čagljeve prilagodbe ostaju vjerne izvorniku: poštuju prirodu četveroglasnoga sloga i izvornih tonaliteta, uz pomoć proširenog instrumentarija gdje se, uz dvije standardne, koriste sopran-gitara i gitara sa sedam žica. Od važnijih djela valja spomenuti izbor iz Couperinovih Pièces pour le Clavecin, Bachove orguljaške preludije i fuge, te prvu cjelovitu izvedbu Umijeća fuge na gitarama.
O opravdanosti izbora te uspjehu tih projekata svjedoče i publika i kritika. Branimir Pofuk u Jutarnjem listu bilježi: “Zaljubljeničku opčinjenost Bachom predstavljaju ulomci iz Umjetnosti fuge te sjajna obrada jednog orguljskog preludija i fuge čije teme četiri gitare ispjevavaju poput najboljeg vokalnog kvarteta (doduše, ja sam na nekim mjestima čuo i čitav zbor).” Johannesburški dnevnik The Citizen donosi kritiku Michaela Trauba koji piše da “odsutnost nosiva instrumenta, kao što su orgulje, nije značila mnogo, jer su aranžmani i izvedba veoma dobro uhvatili način i intelektualni sadržaj te glazbe” a Colin Cooper u britanskom Classical Guitaru navodi da je obrada Umijeća fuge prikazala “svu glazbu, sve uzbuđenje, sav humor i vještinu vrhunskog majstorstva s kraja skladateljeva života”.
Na programu prvog dijela koncerta dvije su skladbe pisane za čembalo: Peta suita u E-duru Georga Friedricha Händela (1685-1759) iz njegova ciklusa osam “Velikih suitâ” objavljenog u Londonu 1720. Tamo se skrasio nakon boravka u Italiji kamo je prispio iz rodne Njemačke. Izvorni naslov tog izdanja - Suites de Pièces pour le Clavecin, Premier Volume - naglašava njihov francuski stil koji karakterizira dominacija čembala kao suprotnost vokalno-violinističkom talijanskom stilu. Barokne suite sastavljene su od stiliziranih plesnih stavaka, no zahvaljujući kompleksnoj strukturi njihova se povezanost s izvornim plesnim predloškom osjeća tek kroz blagu ritmičku potku. One su poziv slušatelju na ponovno otkrivanje dubine, duhovne i religijske dimenzije koja je u svakome vremenu obilježila umjetnost u njezinim najuzvišenijim izražajnim oblicima. U tipičnom nizu stavaka: preludij, allemande, courante, umjesto uobičajenih sarabande i gigue slijedi općepoznata Air s pet varijacija.
Za razliku od Händela, svojevrsne skladateljske zvijezde slavljene i u svoje i naše vrijeme, Jean-Philippe Rameau (1683-1764) dugo je bio poznatiji kao teoretičar, zahvaljujući svom traktatu o harmoniji iz 1722, a tek od svoje pedesete godine i kao skladatelj. Njegovo prijateljstvo s Voltaireom rezultira nizom uspješnih opera i titulom kraljevskog skladatelja, dok neprijateljstvo s Rousseauom kulminira u čuvenom glazbenom ratu buffonista i antibuffonista. Gavotte et 6 doubles stavak je kojim završava treća skladateljeva zbirka za čembalo, Nouvelles suites de pièces de clavecin iz 1728. Skladba obiluje ornamentacijom tipičnom za svoje vrijeme i stil, a u njoj do izražaja dolazi Rameauvova stvaralačka minucioznost.
Od brojnih glazbenih oblika koje je Johann Sebastian Bach (1685-1750) naslijedio od prethodnika i razvio do savršenstva, osobito mjesto pripada preludiju i fugi. Kolika je snaga i kakav je utjecaj Bachovih preludija i fuga na glazbu općenito, svjedoči činjenica da su ih proučavali, a kasnije se sami okušali u istoj formi, među ostalima i Mozart, Mendelssohn, Brahms, Liszt, Chopin, Britten, Berg, Šostakovič. Većinu orguljaških preludija i fuga Bach je napisao u Arnstadtu (1703-1707) i Weimaru (1708-1717). Od skladbi s programa, smatra se da prve tri (BWV 578, 531 i 541) potječu iz weimarskog, a posljednja (BWV 550) iz predweimarskog razdoblja.
Malo je velikih glazbenih djela u povijesti koja svojom genijalno satkanom, kompleksnom i slojevitom strukturom te skrivenom semantikom kroz simboliku brojeva, već stoljećima intrigiraju kao što je to slučaj s Bachovim Umijećem fuge - zbirkom od 24 skladbe: 19 fuga (Bach ih označava latinskim terminom contrapunctus) - od kojih se ovdje izvode prvi i četvrti, 4 kanona, te obrade koralnog napjeva Wenn wir in höchsten Nöten sein. Zbog zadivljujućeg umijeća kojim Bach provodi i varira jednu osnovnu temu, kao i zbog činjenice da nije definirao izvođački sastav djela, ni unosio nikakve oznake osim čistog notnog teksta - pridonijevši tako njenoj univerzalnoj dimenziji - Die Kunst der Fuge smatramo apoteozom umjetnosti gradnje fuge i vrhuncem barokne polifonije.
*
Ovaj iskusan ansambl mladih glazbenika, koji sačinjavaju Tomislav Vasilj, Krunoslav Pehar, Melita Ivković i Mak Grgić, održao je brojne koncerte u Hrvatskoj i svijetu, od Kanade do Indije, od Rusije do Južne Afrike. Osvojili su nagrade na nekoliko priznatih međunarodnih natjecanja, premijerno izveli deset djela suvremenih hrvatskih skladatelja i prvi put izveli cjelokupno Bachovo Umijeće fuge na gitarama, izazvavši oduševljenu recenziju u uglednom časopisu Classical Guitar: bilo je to jedno od mojih nadojmljivijih i najživljih iskustava gitare uopće. Više o Zagrebačkome gitarističkom kvartetu na adresi: www.guitar4.com
Zlatko Stahuljak u Vjesniku od 21. kolovoza piše o koncertu Kvarteta na Osorskim glazbenim večerima:
Contrapunctus, tj. punctum contra punctum, u glazbi popularno rečeno može značiti kako na jednu ide jedna, no i brojčano različito više nota u toku skladateljskog postupka sa zadanom temom. U »Umjetnosti fuge« J. S. Bacha je to uokvirio i proveo na svoj neponovljivi, genijalni, ali i zakonski način uz ljepotu dometa. U sjajnoj izvedbi Zagrebačkoga gitarističkog kvarteta ta ravnoteža djelovala je kao slušna skladnost, što je ovdje sama od sebe, a znamo kako to ne može biti. Studiozan pristup i sviračko iskustvo obilježilo je i izvedbu obaju vrlo uspjelih djela hrvatskih skladatelja, a resila je i drugi dio rasporeda, stvaralački zemljopisno udaljenih djela, narodonosno jednostavnije obilježenih, a privlačnih i dopadljivih brojnoj publici u bazilici Marijina Uznesenja.
Apart form those mentioned already, my personal favourites include the Zagreb Guitar Quartet. They seems to have captured the holy trinity of ingredients here (arrangement, performance and recording).
Youjustdontget.us sa kratkim video zapisom s kvartetovog koncerta u Chicagu.
in the evening had a chance to hear a guitar concert by Zagreb Guitar Quartet.. a young croatian team.. they played pieces from Bach and other classical stuff. It was terrific. They had a wonderful synchoronization and their sound was good too.
Zagrebački gitaristički kvartet izvest će četiri contrapunctusa iz Bachova Umijeća fuge; dvije skladbe hrvatskih autora - Miroslava Miletića i Tomislava Uhlika - posvećene kvartetu; Pet ciganskih plesova Joaquína Turine, četiri židovske pjesme, te skladbe dvojice velikana jazza Scotta Joplina i Oscara Petersona.
Zagrebački gitaristički kvartet u Kanadi će održati tri koncerta:
1. Montreal, utorak, 16. siječnja 2007. u 19:30 - Chapelle historique du Bon-Pasteur, 100 rue Sherbrooke Est
2. Ottawa, srijeda, 17. siječnja 2007. u 19:30 - National Library and Archives Canada, 395 Wellington Street
3. Toronto, subota, 20. siječnja 2007. u 20:00 - Church of the Redeemer, 162 Bloor Street West
Program:
Johann Sebastian Bach (1685-1750) Umjetnost fuge BWV 1080 (izbor)*
Contrapunctus 1, Contrapunctus 2, Contrapunctus 3, Contrapunctus 4
Tomislav Uhlik (1956) Quartetto concertante
Allegro alla marcia, Larghetto, Allegro
Miroslav Miletić (1925) Suite du bourdon
Preludium, Aria, Danza, Dialog, Finale
***
Adalbert Marković (1929) Tri osorske impresije
Jutro, Čempresi u podne, Maestral
Joaquín Turina (1882-1949) Pet ciganskih plesova, op. 84*
Fiesta de las calderas, Circulos ritmicos, Invocación, Danza ritmica, Seguiriya
Židovske pjesme*
Hakotsrim (Žeteoci)
Hora Ali (Kolo)
Simhat Tora (Radost Tore)
Shir hanoded (Pjesma lutalice)
Oscar Peterson (1925) Canadiana suite (izbor)*
The Laurentide Waltz
Land of the Misty Giants
Place St. Henri
Beč i Zagreb slave Mozartovu 250. obljetnicu rođenja na poseban način, glazbeno-filmskim festivalom – Mozart festom. Festival je ‘posebno izdanje’ znamenitog Bečkog filmskog festivala utemeljenog 1991. godine.
Na Preradovićevom trgu (Cvjetni trg) od 22. rujna do 1. listopada bit će postavljeno veliko filmsko platno na kojem će se svake večeri prikazavati po jedna od vrhunskih produkcija Mozartove glazbe. Svake večeri prije projekcije filmova zagrebački glazbenici izvodit će Mozartovu glazbu. Svi koncerti počinju u 19.30 sati, a filmske projekcije u 20.30 sati.
Program:
Petak, 22. rujna
MOZART FEST BEČ – ZAGREB - OTVARANJE
Koncert: Kvartet Sebastian
Film: Gala koncert Bečke opere povodom 50. obljetnice ponovnog otvaranja
Ulomke iz djela Beethovena, Straussa, Wagnera, Verdija izvode, prigodom 50. obljetnice ponovnog otvorenja Bečke državne opere 2005. godine, Orkestar Bečke državne opere, Placido Domingo, Agnes Baltsa, Thomas Hampson i drugi vrhunski solisti.
Subota, 23. rujna
Koncert: Zagrebački gitaristički kvartet
Film: Priča o Čarobnoj fruli
Royal Winnipeg Ballet
Priča o Čarobnoj fruli temelji se na Mozartovoj operi, ali u posve neuobičajenom i suvremenom ruhu. Film uključuje elemente masonske simbolike 18. stoljeća, ali i “hippie-looka” 60-ih.
Nedjelja, 24. rujna
Koncert: Zagrebački kvartet fagota
Film: Svečani koncert iz Salzburga
Bečka filharmonija, dirigent: Riccardo Muti; solisti: Cecilia Bartoli, Mitsuko Uchida, Thomas Hampson
Koncert Bečkih filharmoničara pod ravnanjem glasovitog Mutija jedinstven je glazbeni doživljaj.
Ponedjeljak, 25. rujna
Koncert: Kvartet tuba XXL
Film: Otmica iz Saraja
Opera Zürich, dirigent: Christoph König; solisti: Klaus Maria Brandauer, Malin Hartelius, Patricia Peitbon, Piotr Beczala i drugi
Dramatična i glazbeno dojmljiva produkcija Jonathana Millera Mozartovog singspiela u Operi u Zürichu odiše neodoljivim šarmom, budi snažne emocije i izvor je nezaboravne razonode.
Utorak, 26. rujna
Koncert: Donna Lee Saxophone Quartet
Film: Lang Lang u Pekingu
Maria João Pires i Pierre Boulez u Lisabonu, Mozart u Ramali
U Pekingu je 250. obljetnicu Mozartova rođenja slavila Kineska filharmonija pod ravnanjem Long Yua, s jednim od najznačajnijih kineskih solista današnjice, pijanistom Lang Langom.
Srijeda, 27. rujna
Koncert: Borna Barišić (spinet), Ana Domančić (flauta)
Film: Spirits of Mozart
Jedan od najsjajnijih crossover koncerata u Mozartovoj godini 2006. sigurno je Spirits of Mozart. Kreativnost i snalažljivost kao i nov pogled na Mozartovu glazbu pružaju umjetnici koji se bave elektroničkom, kao i world glazbom, te zvijezde rock i jazz glazbene scene.
Četvrtak, 28. rujna
Koncert: Nives Andrijašević (flauta), Biserka Krčelić (harfa)
Film: Novogodišnji koncert iz Berlina 2005.
Berlinska filharmonija, dirigent: Simon Rattle; solisti: Magdalena Kožená, Camilly Nylund, Christiane Oelze, John Relyea, Emanuel Ax
Novogodišnji koncert 2005. u Berlinu u cijelosti je posvećen Mozartu. Na programu su neka od najvećih Mozartovih djela, a među njima ulomci iz Figarovog pira.
Petak, 29. rujna
Koncert: Karlo Slobodan Fio (violina), Milan Čunko (viola)
20.30 sati - Film: Don Giovanni
Bečki simfoničari, dirigent: Craig Smith
Peter Sellars, jedan od najznačajnjih kazališnih i opernih redatelja, svoju snagu i inspiraciju crpi iz sadašnjice.
Subota, 30. rujna
Koncert: Helena Potočnik (flauta), Tajana Vukelić (harfa)
Film: Cecilia Bartoli pjeva Mozarta
Concentus Musicus, dirigent: Nikolaus Harnoncourt; solistica: Cecilia Bartoli
Uz poznate Mozartove arije, među kojima su “Bella mia fiammač, “Vado, ma dove? Oh Dei!č, “Giunse alfin il momento – Al desio chi t´adorač u sjajnoj izvedbi Cecilije Bartoli i Concentus Musicus Wien pod ravnanjem Nikolausa Harnoncourta izvedena je i Praška simfonija br. 38 KV 504.
Nedjelja, 1. listopada
MOZART FEST BEČ – ZAGREB - ZATVARANJE
Koncert: Zagrebački puhački ansambl
Film: Requiem
Bečka filharmonija, Berlinska filharmonija, dirigent: Herbert von Karajan; solisti: Anna Tomowa Sintow i dr.
Dva Mozartova lica u dvije izvedbe s Herbertom von Karajanom.
Uključivanje Zagreba u program Bečke Mozartove godine 2006. značajno je kulturno i gospodarsko povezivanje dvaju gradova, te Zagreb potvrđuje kao srednjoeuropsko kulturno središte.
